OKRUGLI STOL
Specijalna bolnica Sveti Rafael i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu organizirali su dana 14. 6. 2022. godine, okrugli stol na temu Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka.
Na okruglom stolu su sudjelovali koordinatori i članovi mobilnih palijativnih timova slavonskih županija.
Ravnateljica bolnice dr. Maristela Šakić i Prior fra Giovanni Giemula pozdravili su sve prisutne i pozvali na solidarnost i zajedništvo kako bi u Slavoniji imali plašt koji štiti život u dostojanstvu.
Na osnovu desetogodišnjeg rada bolnice, dr. Šakić je istaknula slijedeće ciljeve u pristupu bolesnicima: Čovjek, a ne samo dijagnoza. Odnos, a ne samo postupak. Odgovorno komuniciranje cjelovitog stanja bolesnika kod svih sudionika u zdravstvenom sustavu, bez nedorečenih i stigmatiziranih navoda. U pravo vrijeme, sada i ovdje, stručno djelovanje koje olakšava subjektivne poteškoće bolesnika, bez ekstremnih očekivanja ili ekstremnih isključivanja. Mjerenje uzročno posljedičnih ishoda palijativnog liječenja i skrbi u smislu održivosti dostojanstva života i smrti, bez bježanja, poricanja i negiranja smrti, ma koliko mi bili u civilizaciji s iskrivljenim očekivanjem vječne mladosti i svetosti zdravlja.
Predsjednica Društva dr. Vlasta Vučevac je prikazala analizu dosadašnjeg razvoja palijativne medicine i nastojanja u budućnosti, s osvrtom na slavonske županije.
Okrugli stol se nastavio prikazom palijativne skrbi i njege bolesnika u pet susjednih županija: Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Vukovarska-srijemska i Sisačko-moslavačka županija.
Multidisciplinarni palijativni tim u Bolnici u sastavu: dr. Spomenka Petek, dr. Matija Rimac, glavna sestra odjela Antonija Pejaković Ličina, bacc. med. techn., medicinska sestra Sandra Kumić, fizioterapeut Zoran Krpan, psiholog prof. Ivana Tomić Pavlović, kapelan vlč. Ivica Razumović i socijalna radnica Olivera Grgić, prikazao je pristup bolesnicima u izdvojena dva slučaja Kroz prikaz kompetencija i intervencija svakog pojedinog člana, potvrđeno je kako je palijativnu skrb moguće provoditi jedino s aktivnom i kreativnom uključenošću svakog člana tima uz strukturiranu komunikaciju, uključenost bolesnika i njegove obitelji. Svaki bolesnik ima svoja očekivanja, vjerovanja, iskustva, uspomene, znanja, sa različitim potrebama, sa ili bez adekvatne socijalne podrške.
Pravovremenost i neophodnost prijema bolesnika na odjel palijativne skrbi osigurava dobra komunikacija Informativno-koordinacijskog centra bolnice sa svim dionicima zdravstvenog sustava, obitelji bolesnika i nerijetko nadležnim socijalnim centrima.
Iz Brodsko-posavske županije na okruglom stolu nazočili su koordinator i članovi mobilnog palijativnog tima Slavonski Brod te socijalni radnici iz CZSS Slavonski Brod i Nova Gradiška.
Požeško-slavonsku županiju sa prikazom palijativnog bolesnika predstavila je koordinatorica palijativne skrbi Požega Ana Čorak, mag. med. techn. Prikaz je pokazao kako dostupnost i raspoloživosti članova palijativnog tima u kući bolesnika pruža mogućnost bolesniku da što duže ostane u svom životnom okruženju uz maksimalno očuvanje funkcionalnosti bolesnika te umanjivanje patnje. Palijativna skrb osigurava bolesniku i obitelji da „zatvore“ sva poglavlja života i da se bolesniku osigura miran put prema kraju zemaljskog života.
Istaknuta je dobra suradnja SB Sveti Rafael Strmac sa mobilnim palijativnim timom Požega i Pakrac te sa OŽB Požega čime se pruža mogućnost osiguravanja potrebne palijativne skrbi za bolesnike.
Sisačko-moslavačka županija je osobito nakon potresa imala potrebu za većom suradnjom sa SB Sveti Rafael Strmac. Tijekom rasprave sestra za otpust bolesnika iz OB Dr. I Pedišić Sisak, sestra iz palijativnog tim Kutina i socijalna radnica iz Novske osvrnule na skrb za zajedničkog bolesnika, kojeg je prikazao palijativni tim SB Sveti Rafael Strmac, što je dovelo do zaključka kako je međusobna komunikacija neophodna i bitno utječe na kvalitetu skrbi ali i racionalizaciju troškova u zdravstvu. Valentina Smola, prvostupnica sestrinstva u mobilnom palijativnom timu Kutina je istakla problematiku na terenu: kasno prepoznavanje i uključivanje palijativnog tima u zbrinjavanje palijativnog bolesnika, nedefiniran i nejasan komunikacijski tijek između različitih pružatelja zdravstvenih usluga u zajednici (obiteljski liječnik, patronažna služba, bolnice…) te neinformiranosti i nepoznavanje kompetencija i uloga pojedinih dionika u zdravstvu koji se skrbe za palijativnog bolesnika.
Iz Osječko-baranjska županija, okruglom stolu se pridružio mobilni palijativni tim iz Osijeka i Đakova te koordinator palijativne skrbi. Dr. Miranda Čanadić-Frelih liječnica u mobilnom palijativnom timu i Ela Pejić, magistrica sestrinstva u mobilnom palijativnom timu su iznijeli statističke podatke o broju palijativnih bolesnika koji su u skrbi palijativnog tima prema dijagnostičkim skupinama kao i samu organizaciju palijativne skrbi u županiji. Pokazali su svakodnevne probleme npr. osiguravanje pomagala koji se putem doznaka od strane obiteljskog liječnika propisuju, administrativnu proceduru nabave pomagala i poteškoća same dostave putem ljekarni.
Iz Vukovarsko –srijemske županija na okruglom stolu su sudjelovali koordinatori palijativne skrbi Vinkovci, Županja i Vukovar, prvostupnica u mobilnom palijativnom timu Vinkovci te predsjednik udruge, „Branitelji pomažu braniteljima“, volonter u palijativnom timu Vukovar.
Koordinatorica mobilnog palijativnog tima Vukovar Ahnetka Stjepanović, mag. med. techn. je predstavila rad mobilnog palijativnog tima Vukovar i sve članove koji su uključeni u rad tima. Iznijela je problematiku nepriznavanja koeficijenta magistrama sestrinstva u palijativnom timu te na razliku koeficijenata u različitim županijama, nedovoljan broj kvalificiranog kadra za rad u palijativnoj skrbi. Ukazala je na nepostojanje nacionalne strategije razvoja palijativne skrbi uz velike razlike u lokalnim zajednicama. Mobilni palijativni timovi nemaju niti adekvatan prostor niti potrebnu opremu, postupci u palijativnoj skrbi nisu popraćeni SOP-ovima (standardnim operativnim procedurama), registar palijativnih bolesnika nije uspostavljen, brza linija za palijativne bolesnika nikada nije zaživjela. Sva navedena problematika se pokušava nadići u želji da se pomogne bolesniku uz veliki angažman i zalaganje mobilnih palijativnih timova.
Iz grada Zagreba okruglom stolu su se pridružili mobilni palijativni tim DZ Centar Zagreb i sestra za planirani otpust iz KBC Zagreb koji su tijekom rasprave pokazali kako j palijativna skrb u različitim dijelovima Hrvatske ima različite mogućnosti i dostupne resurse što govori u prilog potrebi postojanje nacionalne strategije razvoja palijativne skrbi uz uvažavanje regionalne raznolikosti u potrebama.
Okrugli stol je iznjedrio zaključke koje će poslati na Povjerenstvo Ministarstva zdravstva za palijativnu medicinu, s ciljem što boljeg razvoja palijativne medicine i skrbi u slavonskim županijama.
