11. HRVATSKI SIMPOZIJ O INFEKCIJAMA POVEZANIM SA ZDRAVSTVENOM SKRBI- OBILJEŽAVANJA DANA HIGIJENE RUKU

Dana 05.05.2022. godine su djelatnice dr. Spomenka Petek, Antonija Pejaković Ličina, bacc. med. techn. i Ivana Mihić, mag. med. techn. sudjelovale u 11. Hrvatskom simpoziju o infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi ( program simpozija u prilogu).

Ovogodišnja kampanja za higijenu ruku prema odluci WHO stavlja naglasak na osiguravanje odgovarajuće klime za higijenu ruku što znači da bi higijena ruku trebala postati neizostavna i podrazumijevajuća, ucijepljena u identitet zdravstvenog djelatnika.
Istaknuti su problemi pronalaska novih načina mjenjanja stavova i ponašanja djelatnika vezano uz higijenu ruku ( izostanak pranje i dezinfekcija, dugi i nalakirani, gelirani nokti, nakit, trajanje dezinfekcije ruku, poštivanje 6 pokreta higijene ruku…) te slijedom toga povećanje suradljivost sa higijenom ruku kao najučinkovitijom mjerom prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Veliki problem predstavlja i neučinkovita upotreba rukavicama ( u situacijama u kojima ne postoji indikacija za nošenjem) kada se radi lažne sigurnosti izostavlja neizostavna higijena ruku. Molimo pogledajte naš bolnički protokol na e -oglasniku Upotreba rukavica IHI-SP-1.2. koji je izrađen na temelju dokumenata i smjernica WHO.
Higijena ruku kao i prevencija i kontrola infekcija su važan indikator kvalitete rada zdravstvene ustanove.
Bolnica Pula je u Ženevi dobila nagradu jer ima najvišu ocjenu tj. postotak suradljivosti sa higijenom ruku, kako ustanova i djelatnici bolnice u 2021. godini.

Covid -19 pandemija je dovela je do porasta incidencije i prevalencije rezistentnih bakterija osobito gram negativnih ( npr. Acinetobacter baumanni, Klebsiella pneumoniae), MRSA, Candida. U Covid infekciji izoliran je i novi rezistentni soj Candida auris.
Potrebno je poštovati mjere kontaktne izolacije ali pri tome ne zaboravljati standardne mjere zaštite ( higijena ruku, ispravan način korištenja rukavica …).

Stavljen je naglasak na opasnosti neracionalne uporabe antibiotika osobito rezervnih antibiotika i pojavi sve veće rezistencije bakterija na antibiotike. Republika Hrvatska je u odnosu na druge Europske zemlje na srednjem mjestu po upotrebi antibiotika. U budućnosti će biti potrebno u svim bolnicama imati komisiju ( mikrobiolog, infektolog i klinički farmakolog) koja će individualno procijenjivati potrebu za uvođenjem antibiotika kod bolesnika.

 

 

svrt na tečaj 1. Kategorije „Temeljna edukacija za osiguranje i unapređenje sustava kvalitete
                                                         prema obaveznim standardima kvalitete zdravstvene zaštite“

 

S ciljem kontinuiranog stručnog usavršavanjem na području osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene njege i zdravstvene zaštite HUMS je organizirao tečaj 1. Kategorije u periodu od 18. do 19.03.2022.godine. Na navedenom tečaju su sudjelovale Luca Marković i Ivana Mihić.

Cilj tečaja bio je teorijskim i praktičnim usvajanjem znanja i vještina te stavova za osiguranje i unapređenje sustava kvalitete prema obaveznim standardima kvalitete zdravstvene zaštite osposobiti medicinske sestru / tehničare za obavljanje poslova u Jedinicama za kvalitetu u svojoj domeni rada u skladu s etičkim načelima.

Ovo je bila ujedno i prilika za razmjenu znanja i iskustava s kolegama i kolegicama iz cijele Hrvatske. Predavači su bili uglavnom magistri/ce sestrinstva koji djeluju na radnim mjestima u Jedinicama za osiguranje i kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite, ali i predstavnici ispred Ministarstva zdravstva (Nina Bončić Mijatović, dipl.iur.), te Pomoćnici ravnatelja za kvalitetu (doc.dr.sc.Bojana Knežević, dr.med. – KBC Zagreb, Marin Repustić dipl.med.techn – OB „Dr Ivo Pedišić“, Sisak, Tomislav Bočkar mag.med.techn – Dr. Ivan
Barbot Popovača).

Na temelju informacija dobivenih od voditelja tečaja razvidno je da su u jedinicama za kvalitetu najzastupljenija sestrinska profesija koja ima sustavan i cjelovit pristup ne samo zdravstvenoj njezi bolesnika nego ukupnom sustavu kvalitetne zdravstvene skrbi.
Rad na kvaliteti zahtjeva postavljanje kostura kvalitete kako je to bilo prikazano na tečaju u obliku piramide pri čemu je uz politiku kvalitete na vrhu priručnik kvalitete kao krovni dokument ustanove koji se naslanja na sve zakon i pravilnike ( u tečaju su pobrojani svi zakonski propisi). U priručniku su nužno opisani čimbenici sustava kvalitete: struktura, procesi, ishodi skrbi i kultura kvalitete. Nakon priručnika nastavljaju se SOP-ovi ( standardni operativni postupci, radne upute) koji su u našoj ustanovi podijeljeni na tri grupe ali bi ih trebalo organizirati prema obvezatnim standardima te prema potrebi dodati standarde koji su nama važni i/ili pojedine akreditacijske standarde te slijedom toga izraditi još pojedine SOP-ove.

Jedinica za kvalitetu mora sačinjavati ukupnu dokumentaciju cijelog sustava na jednom mjestu radi evaluacije svoga rada ali i radi dostupnosti u slučaju kontrola od strane krovnih institucija poput Ministarstva zdravstva, HZZO, HLK, HKMS, akreditacijskih kuća…

Zahtjevi rada u Jedinici za kvalitetu zahtijevaju posvećenost i kontinuitet uz kompetentnost i motiviranost.

U našoj bolnici smatram da veliku važnost pridajemo kvaliteti čak na individualnoj razini ali cijeli sustav zahtjeva bolje upravljanje dokumentima ali i stalno unaprjeđenje, praćenje novih zahtjeva kvalitete.

                                   Luca Marković mag.med.techn                                                                                                              Ivana Mihić mag.med.techn
                                         Glavna sestra Bolnice                                                                                                                                Jedinica za osiguranje i kontrolu
                                                                                                                                                                                                                       kvalitete zdravstvene zaštite

Šumetlica 22.03.2022.

 

 

Sudjelovanje na poslijediplomskom tečaju stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije
PREVENCIJA I KONTROLA INFEKCIJA POVEZANIH SA ZDRAVSTVENOM SKRBI

Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Katedra za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju organizirala je poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije PREVENCIJA I KONTROLA INFEKCIJA POVEZANIH SA ZDRAVSTVENOM SKRBI.
Tečaj se provodio jedan tjedan mjesečno tijekom 6 mjeseci (od ožujka do listopada 2021.). Ukupno je sadržavao 300 sati nastave (180 sati izravne nastave te 120 sati samostalnog rada u vremenu između izravne nastave).
Voditelji tečaja su: prof. dr. sc. Ana Budimir, izv.prof. dr. sc. Zrinka Bošnjak i prof. dr. sc. Smilja Kalenić.
Cilj tečaja je stjecanje kompetencija za provođenje prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.
Posebni ciljevi tečaja su:
• definirati ulogu liječnika i sestre za kontrolu bolničkih infekcija i tima za kontrolu bolničkih infekcija,
• upoznati osnove kliničke mikrobiologije značajne za prevenciju i kontrolu infekcija u bolesnika, osoblja i posjetilaca unutar bolnice,
• identificirati načine prijenosa, inkubacijska vremena, otpornost i osjetljivost domaćina na različite infektivne odnosno prenosive bolesti kao i upoznati nove uzročnike infekcija,
• upoznati epidemiološka načela i statističke metode značajne za kontrolu bolničkih infekcija,
• definirati načela i postupke koji se rabe u sterilizaciji, dezinfekciji, higijeni ruku i općoj higijeni u zdravstvenoj ustanovi,
• primijeniti prikladne mjere za kontrolu širenja bolničkih infekcija,
• opisati terapijske i dijagnostičke postupke te različita medicinska pomagala koja nose visoki rizik od nastanka bolničkih infekcija,
• definirati kriterije za identifikaciju bolničkih infekcija,
• upoznati načela edukacije zdravstvenih djelatnika u prevenciji bolničkih infekcija,
• svladati vještinu upravljanja i komunikacije nužnu za koordinaciju kontrole bolničkih infekcija,
• svladati temeljne elemente djelotvornog programa zaštite zdravlja zdravstvenih djelatnika,
• upoznati zakone i podzakonske akte koji reguliraju problematiku bolničkih infekcija,
• svladati metode prevencije i kontrole bolničkih infekcija u različitim zdravstvenim ustanovama i na različitim odjelima, odnosno u različitim bolesničkim populacijama.
Polaznica ovog tečaja je bila i djelatnica naše ustanove, Antonija Pejaković Ličina,bacc.med.techn.

 

XIV Lošinjska škola o alkoholizmu

U organizaciji KLA Bonaca iz Malog Lošinja, Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara Zagreb, Hrvatskog društva za alkoholizam HLZ-a, Zajednice KLA Zagreba održana je XIV Lošinjska škola o alkoholizmu. Edukacija je održana od 11. do 13. lipnja 2021. godine.
Ova trodnevna edukacija bila je mnogo više od same edukacije. Brojni poznati predavači, terapeuti s dugogodišnjim iskustvom rada s osobama koje se liječe od alkoholizma te rada u klubovima liječenih alkoholičara svojim su temama ujedini sve terapeute s područja naše države, ali i šire.
Također razne interaktivne radionice, debate i drugo činile su program još bogatijim. Tumačila se uloga terapeuta, sindrom sagorijevanja tijekom rada, te izazovi koje je uzrokovala COVID-19 pandemija i teškoće s kojima su se susretali članovi i terapeuti klubova. Razna istraživanja provedena tijekom nastale pandemije među ostalim potvrđuju kako su članovi pojedinih klubova bolje poštovali zaštitne mjere vezane za pandemiju u odnosu na opću populaciju. Prikazana je prezentacija pod nazivom “Sve moje / naše lošinjske škole” u kojoj su kratko sumirane sve dosadašnje održane edukacije na ovu temu. Unatoč aktualnoj temi vezanoj za COVID-19 pandemiju i brojne negativne izazove koje je sa sobom donijela, predstavljen je novi klub liječenih alkoholičara koji je počeo s radom službeno u veljači 2021. godine. To je naš KLA Sv. Rafael koji osnovan u Novoj Gradiški. KLA Sv. Rafael klub je s pravnom osobnošću. Vrlo zanimljivo predavanje održao je i jedan od socijalnih pedagoga, također dugogodišnji terapeut u jednom od klubova, a tema prezentacije odnosila se na unutarnji svijet terapeuta. Unutarnji svijet terapeuta obuhvaća znanja stečena kroz obrazovanje, profesionalno iskustvo, osobne resurse i posebne nadarenosti, osjećaje i doživljaje koji se aktiviraju u njemu pod dojmom priče i povijesti korisnika.
Bilo je zaista motivirajuće vidjeti brojne članove kluba koji su sudjelovali na edukaciji i svojim primjerom svjedočili mogućnost liječenja i dugogodišnje uspješne apstinencije. Učinak klubova liječenih alkoholičara najbolje se ogleda upravo u njima, ljudima kojima je klub izvor uspjeha i funkcionalnosti u svakodnevnom životu. Ova edukacija motivirala me da članovima našeg kluba liječenih alkoholičara prenesem barem dio onako pozitivne energije kakvu sam doživjela za vrijeme odražavanja lošinjske škole.

Lea Szabo, bacc.med.techn.