Dana 10. prosinca 2024. godine, u biblioteci Specijalne bolnice Sveti Rafael Strmac, održano je predavanje na temu „Osobna uloga u rješavanju konflikata na radnom mjestu“, koje je održala gospođa Ana Sarić, psihologinja i voditeljica Službe obiteljskog savjetovališta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Gospođa Sarić se u svom predavanju fokusirala na osobnu ulogu u rješavanju konflikata, posebice u radnom okruženju, gdje nesuglasice među zaposlenicima mogu negativno utjecati na produktivnost i međuljudske odnose. Predavanje je pružilo uvid u alate i tehnike za bolje razumijevanje konflikata i njihovih uzroka te načine kako ih konstruktivno rješavati.
Prvi koncept kojeg je gospođa Sarić predstavila prisutnima bio je Johari prozor. Johari prozor je psihološki model koji se koristi za prikaz različitih načina međuljudske komunikacije. Sastoji se od četiri kvadranta:
- Otvoreni prostor – informacije koje su poznate i osobi i drugima,
- Skriveni prostor – informacije koje su poznate osobi, ali ne i drugima,
- Slijepi kutak – informacije koje su poznate drugima, ali ne i osobi,
- Nepoznata područja – informacije koje nisu poznate ni osobi ni drugima.
Cilj modela je ukazivanje na važnost otkrivanja vlastitih „slijepih kutaka“ kako bi se poboljšali međuljudski odnosi na radnom mjestu i smanjila mogućnost nastanka konflikta.
Sljedeći model koji je objašnjen bio je Karpmanov trokut. Karpmanov trokut, poznat i kao Dramski trokut, model je kojeg je osmislio psihijatar Stephen Karpman, a cilj trokuta je objasniti kako ljudi mogu biti uhvaćeni u negativnu međuljudsku dinamiku. Trokut se sastoji od tri uloge: Žrtva, Progonitelj i Spasitelj. Svaka uloga predstavlja različitu poziciju koju ljudi mogu zauzeti u sukobu ili problematičnoj situaciji.
- Žrtva je osoba koja se osjeća bespomoćno i nemoćno u određenoj situaciji. Često vjeruje da nemaju kontrolu nad onim što im se događa i može se osjećati zarobljenom ili preopterećenom. Žrtva je sklona tražiti suosjećanje i podršku od drugih te može kriviti druge za svoje probleme.
- Progonitelj je osoba koja se doživljava kao uzročnik problema. Može biti agresivna, kritična ili kontrolirajuća. Progonitelj često krivi žrtvu za situaciju i može pokušati dominirati nad njom ili je zastrašiti.
- Spasitelj je osoba koja pokušava riješiti probleme žrtve. Može ponuditi neželjene savjete, preuzeti previše odgovornosti ili pokušati popraviti situaciju bez doprinosa žrtve. Spasitelj se često osjeća dobro zbog toga što pomaže drugima, no njegovi postupci mogu zapravo jačati žrtvinu ovisnost i produžavati ciklus.
Karpmanov trokut koristan je model za razumijevanje kako se može razviti negativna međuljudska dinamika. Prepoznavanjem različitih uloga i preuzimanjem odgovornosti za vlastite postupke, možemo se osloboditi kruga i stvoriti zdravije odnose s drugima.
Za kraj, gospođa Sarić ispričala je priču o grčkom filozofu Sokratu i njegovim trima sitima, koja predstavljaju kriterije za prosuđivanje informacija:
- Sito istine – Je li to što ćete reći istina?
- Sito dobrote – Je li to što ćete reći nešto dobro?
- Sito koristi – Hoće li to što ćete reći biti korisno?
Sokrat nam ovom pričom ukazuje kako je potrebno živjeti jednostavno i mudro, pazeći ne samo na ono što i kako govorimo, već i na to što dopuštamo drugima da nam govore. Često čujemo različite informacije koje netko posije u naš um, ne sluteći u što se ta informacija može pretvoriti ili izrasti.
Predavanje gospođe Ane Sarić ponudilo je korisne smjernice za svakog zaposlenika kako bi bolje razumio svoju ulogu u konfliktima na radnom mjestu i stekao vještine za njihovo konstruktivno rješavanje. Korištenje spomenutih psiholoških alata zaposlenicima omogućuje jačanje samosvijest, bolju komunikaciju te smanjenje napetosti i nesuglasica u radnoj okolini.
