Dana 03.05.2024. godine u Zagrebu je obilježen Svjetski dan higijene ruku te tom prilikom održan i Trinaesti hrvatski simpozij o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.
Dana 03.05.2024. godine u Zagrebu je obilježen Svjetski dan higijene ruku te tom prilikom održan i Trinaesti hrvatski simpozij o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.
Svjetski dan higijene ruku se počeo obilježavati 2009. godine inicijativom SZO. Ključni koncept kampanje u 2024 godini je promicanje znanja i izgradnja kapaciteta zdravstvenih i nezdravstvenih radnika putem učinkovite obuke i obrazovanja o prevenciji i kontroli infekcija, uključujući higijenu ruku. Promicanje znanja, stavova i usvajanje dobrih navika i povećanje suradljivosti sa higijenom ruku se čini upravo obilježavanjem dana higijene ruku te različitim drugim alatima: predavanjima, radionicama, izradom plakata, bedževa, različitih edukativnih videa, organizacijom webinara, igranjem video igrice, što predstavlja inovativni način učenja Mojih pet trenutaka za higijenu ruku
https://5mgame.lxp.academy.who.int/game/
Sve je više MDR ( multirezistentnih mikrorganizama), XDR (intenzivno rezistentnih mikroorganizama) te PDR (panrezistentnih mikroorganizam) kao što je npr. Pseudomonas aeruginosa koji prebiva u vlažnim medijima (odvodi, mrežice na slavinama…). Pseudomanas je najljepša bakterija (npr. koristi se za bojanje tekstila u industriji) ali ujedno je i bolnički terorist koji tvori biofilm sa više različitih uzročnika (bakterije , virusi, gljivice…) osobito u Jedinicama za intenzivno liječenje. Širenje multiplorezistentnih mikroorganizama je globalni problem jer su ograničene terapijske opcije što zahtjeva promjenu ponašanja pacijenata i samo pružanje zdravstvene zaštite (racionalno i ispravno korištenje antibiotika poglavito na primarnoj razini zdravstvene zaštite).
U današnje vrijeme je potrebno razmišljati o visokorizičnim pacijentima a ne samo o visokorizičnim odjelima.
Osim higijene ruku posebno je voditi računa o prijenosu mikroorganizama odjećom zdravstvenih djelatnika. Najrizičniji dijelovi radno zaštitne odjeće su dio ispod pojasa, džepovi, rukavi. Potrebno je nositi tunike/bluze kratkih rukava, ne preuske niti preširoke.
Higijena ruku kroz 5 indikacija: prije bolesnika, prije aseptičnih postupaka, nakon izlaganja tjelesnim tekućinama, nakon bolesnika i nakon bolesnikove okoline; higijenskim pranjem (40-60 sec.) te utrljavanjem dezinficijensa (20-30 sec.).
Važna je higijena noktiju: kratki, nelakirani, bez usadaka, bez nakita.
Nema valjanog razloga ili isprike za „preskakanje“ higijene ruku.
Rukavice su jedan od razloga za neobavljanje higijene ruku, kada se koriste bez indikacije i na neispravan način. Indikacije za higijenu ruku su rizik kontakta sa krvlju, tjelesnim tekućinama, sekretima, ekskretima i predmetima vidljivo kontaminiranih tjelesnim tekućinama:
- Direktni kontakt sa pacijentom: kontakt sa krvlju, sluznicama I oštećenom kožom, potencijalna prisutnost visoko infektivnim I opasnim mikroorganizmima( bolesnici koji su pod sumnjom da su infektivni ili koji su u izolaciji?! ), epidemija, hitna stanja, uvođenje i eliminacija IV kanile, krvarenje, skidanje infuzijskog sistema sa IV kanile, vaginalni pregled, digitorektalni pregled, aspiracija trahealne kanile, aspiracija nosne i usne šupljine
- Indirektni kontakt sa bolesnikom: pražnjenje posuda sa sekretima, ekskretima, tjelesnim tekućinama (urinarni kateteri, kahlice…), čišćenje kirurških instrumenata, manipulacija sa otpadom, čišćenje slivnika za tjelesne tekućine
Procedure koje NE zahtjevaju nošenje rukavica su one kod kojih ne postoji rizik kontakta sa krvlju ili tjelesnim tekućinama, ili kontaminiranom okolinom:
- Direktni kontakt sa bolesnikom: mjerenje krvnog tlaka, temperature i pulsa, SC I IM injekcije, oblačenje bolesnika, premještanje bolesnika, njega očiju i ušiju bolesnika( bez sekrecije) te beskrvni IV pristup ( davanje lijekova, skidanje infuzijskog sistema).
- Indirektni kontakt sa bolesnikom: korištenje telefona, vođenje pacijentove dokumentacije, davanje oralne terapije, podjela i sakupljanje poslužavnika sa hranom pacijenta, presvalačenje pacijentovog kreveta, postavljanje nazalne kanile ili maske za primjenu kisika, pomicanje bolesnikovog namještaja.
Ruke je potrebno obavezno prati:
– prije stavljanja rukavica
– nakon skidanja rukavica
– u tijeku provođenja postupaka u koliko postoji indikacija za pranje ruku ( u koliko u tijeku skrbi za bolesnika prelazimo sa kontaminiranog dijela tijela na čisti dio tijela ili nakon kontakta sa kontaminiranim medicinskim i drugim predmetima , te nakon kontakta sa sluznicama i oštećenom kožom.
Dr. Tambić navodi da nas je Covid naučio da nije potrebno nositi rukavice u izolacijskoj sobi ukoliko za to nema ranije navedenih indikacija, ne samo u izolacijskoj sobi gdje je pacijent obolio od Covida nego i od rezistentnih bakterija jer je to „razlog“ za neobavljanje higijene ruku. Navodi i poziva da se na nacionalnoj razini donese konsenzus o istome kao što su to učinile i neke druge zemlje, primjerice Francuska.
Briga svakog subjekta tj. zdravstvene ustanove je osiguravanje zdravstveno ispravne vode u svojoj ustanovi ( npr. uzorkovanje na Legionelu) prema Zakonu o vodama za ljudsku potrošnju te novom Pravilniku o kontroli parametara NN43/24 koji propisuje detaljno koji su svi zahtjevi. Potrebno je izraditi elaborat sa opisom vodoopskrbne mreže te procjenom rizika.
Strmac, 10.05. 2024. godine
Ivana Mihić, mag. med. techn.
Antonija Pejaković Ličina, bacc. med. techn.