Zašto srce kuca?!
Dana 26. listopada 2021. u biblioteci bolnice održano je predavanje pod nazivom “Etički izazovi u ranoj dijagnostici i terapiji prirođenih srčanih bolesti”. Predavač je bio prof. dr. sc. Ivan Malčić. Profesor je prisutne uveo u predavanje pitanjem “Koji smjer odabiremo?”, naglasivši kako je um središte produhovljenog ljudskog stremljenja. Um nas podsjeća na svjetlost koja dolazi od Stvoritelja no u svakodnevnom životu prevladava razum u okviru kojeg treba zadovoljiti svoje neposredne interese. Koji smjer odabiremo u svom svakodnevnom djelovanju: Um ili Razum?
Nadalje, profesor je prisutnima posvijestio principe demokršćanstva koja osiguravaju harmoniju u međuljudskim odnosima: čovjek je osoba, neponovljiva jedinka, načelo jednakopravnosti, načelo solidarnosti i načelo partnerstva. Danas je opasnost u tome da se osoba ne prizna, ne respektira budući da su ljudi pretvoreni u globalnu masu s kojom se manipulira. Umjesto načela jednakopravnosti prevladava načelo jednakosti. Načelo solidarnosti zamijenjeno je natjecanjem u materijalnim ili nematerijalnim moćima bez skrupula. Umjesto partnerstva postoje različiti prekriveni oblici segregacije i diskriminacije. U skladu s navedenim načelima, profesor je potaknuo prisutne da preuzmu odgovornost za činjenje jer žive u zajednici za koju su odgovorni. Politika i medicina određuju naš odnos prema državi prema tome i u medicini se treba baviti politikom jer ako je čovjek odgovoran on je “zoon politicon”.
Govoreći o fetalnoj kardiologiji i fetalnoj embriologiji, profesor je istaknuo da koliko i kako ranije počinje stvaranje osnove za srce je nedokučiv proces. Fetalna kardiologija započinje u pravom smislu riječi s 18 tjedana jer se tek tada može s velikom vjerojatnosti vidjeti sve što nas zanima. Ipak, kako je to udaljeno od trenutka kad je dijete postalo osoba. Srce je inervirano, ono je automatizirano, nekontrolirano a opet savršeno. U savršenstvu je sloboda, sloboda je ograničena Stvaranjem. Kad se ta sloboda ne poštuje nastaje Smrt. Također, i kroz prirođene srčane greške možemo spoznati harmoniju, red i u neredu budući da bolesno srce nije srce smrti nego sklad u poremećaju kojeg moramo prihvatiti. Profesor je naglasio kako nemamo pravo prekidati život niti srcu koje ima grešku jer smo pokazali da i u tome postoji red i harmonija. Čim više spoznajemo patologiju tim više je razumijemo i možemo liječiti. Naposljetku je istaknuto kako je unazad nekoliko desetljeća tek desetak posto djece doživljavalo odraslu dob, a većinom su umirali od kompleksnih srčanih grešaka tijekom prve godine. Danas više od 90% djece doživljava odraslu dob. Zato što smo spoznali da je i u bolesti moguć sklad kojeg možemo poboljšati ispravnim terapijskim pristupom.
Profesor je zaokružio predavanje porukom: “Ako je nekom ipak neprihvatljivo vjerovati u nešto što ne vidimo, sjetite se samo koliko ste puta tražili stetoskop, a visio vam je oko vrata. Tako blizu, upravo vas grli, a vi ga ne vidite. Dobro je ipak da Ga tražite. Svima želim od srca da Ga nađete.”
